Selon dènye rapò IMARC Group la, endistri angrè Endyen an sou yon trajektwa kwasans solid, ak yon gwosè mache ki espere rive nan 138 crore roupi an 2032 ak yon to kwasans konpoze anyèl (CAGR) de 4.2% soti nan 2024 rive 2032. Kwasans sa a mete aksan sou wòl enpòtan sektè a nan sipòte pwodiktivite agrikòl ak sekirite alimantè nan peyi Zend.
Akòz ogmantasyon demann agrikòl la ak entèvansyon estratejik gouvènman an, gwosè mache angrè Endyen an pral rive nan 942.1 crore roupi an 2023. Pwodiksyon angrè te rive nan 45.2 milyon tòn nan ane fiskal 2024 la, sa ki reflete siksè politik Ministè Angrè yo.
Lend, dezyèm pi gwo pwodiktè fwi ak legim nan mond lan apre Lachin, ap sipòte kwasans endistri angrè a. Inisyativ gouvènman yo tankou pwogram sipò revni dirèk pa gouvènman santral la ak gouvènman eta yo te amelyore mobilite kiltivatè yo tou epi amelyore kapasite yo pou envesti nan angrè. Pwogram tankou PM-KISAN ak PM-Garib Kalyan Yojana te rekonèt pa Pwogram Devlopman Nasyonzini pou kontribisyon yo nan sekirite alimantè.
Peyizaj jeopolitik la afekte mache angrè Endyen an plis toujou. Gouvènman an mete aksan sou pwodiksyon domestik nanourea likid nan yon efò pou estabilize pri angrè yo. Minis Mansukh Mandaviya anonse plan pou ogmante kantite izin pwodiksyon ure nanolikid soti nan nèf pou rive nan 13 an 2025. Yo prevwa izin yo ap pwodui 440 milyon boutèy 500 ml ure nanoechèl ak fosfat diamonyòm.
An akò avèk Inisyativ Atmanirbhar Bharat la, depandans peyi Zend sou enpòtasyon angrè te diminye anpil. Nan ane fiskal 2024 la, enpòtasyon ure te tonbe 7%, enpòtasyon fosfat diamonyòm te tonbe 22%, epi enpòtasyon azòt, fosfò ak potasyòm te tonbe 21%. Rediksyon sa a se yon etap enpòtan nan direksyon otosifizans ak rezistans ekonomik.
Gouvènman an bay lòd pou yo aplike yon kouch neem 100% sou tout ure agrikòl sibvansyone pou amelyore efikasite eleman nitritif yo, ogmante sede rekòt yo epi kenbe sante tè a tout pandan y ap anpeche detounman ure pou rezon ki pa agrikòl.
Lend te vin tounen yon lidè mondyal tou nan materyèl agrikòl nanoechèl, tankou nano-angrè ak mikronutriman, ki kontribye nan dirabilite anviwònman an san yo pa konpwomèt pwodiksyon rekòt yo.
Gouvènman End lan gen pou objektif pou l rive nan otosifizans nan pwodiksyon ure nan ane 2025-26 la lè l ogmante pwodiksyon nanoure lokal la.
Anplis de sa, Paramparagat Krishi Vikas Yojana (PKVY) ankouraje agrikilti byolojik lè li ofri 50 000 roupi pa ekta pandan twa zan, pami yo 31 000 roupi endyen yo aloke dirèkteman bay kiltivatè yo pou materyèl byolojik. Mache potansyèl pou angrè òganik ak byolojik yo pral elaji.
Chanjman klimatik poze gwo defi, ak pwojeksyon pou pwodiksyon ble diminye de 19.3 pousan an 2050 ak 40 pousan an 2080. Pou adrese sa, Misyon Nasyonal pou Agrikilti Dirab (NMSA) ap aplike estrateji pou fè agrikilti Endyen an pi rezistan fas a chanjman klimatik.
Gouvènman an ap konsantre tou sou reyabilitasyon izin angrè ki fèmen nan Tarchel, Ramakuntan, Gorakhpur, Sindri ak Balauni, epi sou edikasyon kiltivatè yo sou itilizasyon ekilibre angrè, pwodiktivite rekòt ak benefis angrè sibvansyone ki koute mwens.
Lè piblikasyon an: 3 jen 2024