rechèchbg

'Anpwazònman entansyonèl': Kijan pestisid entèdi yo ap fè mal Karayib franse a | Karayib la

Gwadloup ak Matinik gen kèk nan pi gwo pousantaj kansè pwostat nan mond lan, epi yo itilize klordekòn anpil nan plantasyon depi plis pase 20 ane.
Tiburts Cleon te kòmanse travay lè li te yon adolesan nan gwo plantasyon bannann Gwadloup yo. Pandan senkant ane, li te travay di nan jaden yo, li te pase plizyè èdtan anba solèy Karayib la. Apre sa, kèk mwa apre li te pran retrèt li an 2021, yo te dyagnostike li ak kansè nan pwostat, yon maladi ki te afekte anpil nan kòlèg li yo.
Tretman ak operasyon Kleon an te reyisi anpil, epi li konsidere tèt li chans pou l te refè. Sepandan, konsekans yon prostatektomi pou tout lavi, tankou enkontinans urin, esterilite ak malfonksyonman erektil, ka chanje lavi yo. Kòm rezilta, anpil nan kòlèg Kleon yo santi yo wont epi yo ezite pale piblikman sou difikilte yo. "Lavi a te chanje lè yo te dyagnostike m ak kansè nan pwostat," li te di. "Gen moun ki pèdi volonte pou yo viv."
Emosyon nan mitan travayè yo te wo anpil. Chak fwa sijè klordekòn nan vin nan pale, gen anpil kòlè ki dirije sou moun ki nan pouvwa yo – gouvènman an, manifaktirè pestisid yo ak endistri bannann nan.
Jean-Marie Nomertain te travay nan plantasyon bannann Gwadloup yo jiska 2001. Jodi a, li se sekretè jeneral Konfederasyon Jeneral Travay zile a, ki reprezante travayè plantasyon yo. Li di se gouvènman franse a ak pwodiktè bannann yo ki responsab kriz la. “Se te yon anpwazònman leta te fè espre, epi yo te byen okouran konsekans yo,” li te di.
Dosye yo montre ke depi 1968, yo te refize yon aplikasyon pou pèmisyon pou itilize Klordekòn paske etid yo te montre li te toksik pou bèt yo epi li te prezante yon risk kontaminasyon anviwònman an. Apre anpil diskisyon administratif ak plizyè lòt ankèt, depatman an finalman te ranvèse desizyon li epi li te apwouve itilizasyon Klordekòn an 1972. Apre sa, yo te itilize Klordekòn pandan ventan.
An 2021, gouvènman franse a te ajoute kansè pwostat nan lis maladi pwofesyonèl ki lye ak ekspozisyon pestisid, yon ti viktwa pou travayè yo. Gouvènman an te kreye yon fon pou konpanse viktim yo, e nan fen ane pase a, 168 reklamasyon te apwouve.
Pou kèk moun, li twò piti, li twò ta. Yvon Serenus, prezidan Sendika Travayè Agrikòl Matinik ki Anpwazonnen pa Pestisid, vwayaje nan Matinik espesyalman pou vizite travayè plantasyon malad yo. A yon èdtan nan machin soti nan kapital la, Fò-de-Frans, pou rive Sainte-Marie, plantasyon bannann san fen lonje jis nan orizon an—yon rapèl byen klè ke endistri bannann nan toujou afekte tè a ak moun li yo.
Travayè Silen te rankontre fwa sa a se te yon moun ki te fèk pran retrèt. Li te gen sèlman 65 an e li t ap respire avèk èd yon vantilatè. Pandan yo t ap kòmanse pale an kreyòl epi ranpli fòmilè, li te byen vit deside ke se te twòp efò. Li te montre yon nòt ekri alamen sou tab la. Li te gen yon lis omwen 10 maladi, tankou yon "pwoblèm pwostat" yo te dyagnostike l avèk.
Anpil nan travayè li te rankontre yo te soufri plizyè maladi, pa sèlman kansè pwostat. Malgre ke gen rechèch sou lòt efè klordekòn, tankou pwoblèm ormon ak pwoblèm kè, rechèch yo toujou twò limite pou jistifye yon konpansasyon elaji. Se yon lòt pwen douloure pou travayè yo, sitou fanm yo, ki pa gen anyen.
Enpak klordekòn lan ale pi lwen pase travayè plantasyon yo. Pwodui chimik la kontamine rezidan lokal yo tou atravè manje. An 2014, yo te estime ke 90% nan rezidan yo te gen klordekòn nan san yo.
Pou diminye ekspozisyon, moun yo ta dwe evite manje manje ki kontamine ki grandi oswa ki pran nan zòn ki kontamine. Pwoblèm sa a ap mande chanjman nan fòm lavi alontèm, epi pa gen okenn fen nan je, paske klordekòn ka kontamine tè a pou jiska 600 ane.
Nan Gwadloup ak Matinik, viv ak tè a se pa sèlman yon abitid, men yon abitid ki gen rasin istorik pwofon. Jaden kreyòl yo gen yon istwa ki long sou zile yo, yo bay anpil fanmi manje ak plant medsinal. Yo se yon temwayaj sou otosifizans ki te kòmanse ak pèp endijèn zile a epi ki te fòme pa plizyè jenerasyon esklav.


Dat piblikasyon: 1ye avril 2025