Gwoup anviwònman yo, ki te gen konfli pandan plizyè dizèn ane ak Ajans Pwoteksyon Anviwònman an, gwoup agrikòl yo ak lòt moun sou fason pou pwoteje espès ki an danje yo kont...pestisid, jeneralman te akeyi estrateji a ak sipò gwoup agrikòl yo pou li.
Ajans lan te di nan yon kominike pou laprès, estrateji a pa enpoze okenn nouvo egzijans sou kiltivatè yo ak lòt itilizatè pestisid, men li bay konsèy ke EPA pral konsidere lè y ap anrejistre nouvo pestisid oswa re-anrejistre pestisid ki deja sou mache a.
EPA a te fè plizyè chanjman nan estrateji a baze sou fidbak ki soti nan gwoup agrikòl yo, depatman agrikòl leta yo ak òganizasyon anviwònman yo.
Espesyalman, ajans lan te ajoute nouvo pwogram pou diminye flit pestisid, ekoulman nan kouran dlo yo, ak ewozyon tè a. Estrateji a diminye distans ki genyen ant abita espès ki menase yo ak zòn espre pestisid yo nan sèten sikonstans, tankou lè kiltivatè yo te aplike pratik rediksyon ekoulman, kiltivatè yo nan zòn ki pa afekte pa ekoulman, oswa kiltivatè yo pran lòt mezi pou diminye flit pestisid. Estrateji a mete ajou tou done sou espès envètebre ki viv sou tè agrikòl. EPA a te di li gen plan pou ajoute opsyon mitigasyon nan lavni jan sa nesesè.
“Nou jwenn fason entelijan pou konsève espès ki an danje ki pa mete twòp chay sou pwodiktè yo ki konte sou zouti sa yo pou yo viv epi ki enpòtan pou asire yon rezèv manje ki an sekirite e ki sifizan,” Administratè EPA a, Lee Zeldin, te deklare nan yon kominike pou laprès. “Nou angaje pou asire kominote agrikòl la gen zouti li bezwen pou pwoteje nasyon nou an, sitou rezèv manje nou an, kont ensèk nuizib ak maladi.”
Gwoup agrikòl ki reprezante pwodiktè rekòt tankou mayi, pwa soya, koton ak diri te byen akeyi nouvo estrateji a.
"Lè nou mete distans tanpon yo ajou, lè nou adapte mezi mitigasyon yo, epi lè nou rekonèt efò pou jere anviwònman an, nouvo estrateji a pral amelyore pwoteksyon anviwònman an san li pa konpwomèt sekirite manje, fouraj, ak fib nasyon nou an," Patrick Johnson Jr., yon kiltivatè koton nan Mississippi e prezidan Konsèy Nasyonal Koton an, te deklare nan yon kominike pou laprès EPA.
Depatman agrikilti eta a ak Depatman Agrikilti Etazini te fè lwanj pou estrateji EPA a nan menm kominike laprès la.
An jeneral, anviwonmantalist yo kontan ke endistri agrikòl la rekonèt ke egzijans Lwa sou Espès ki an danje yo aplike pou règleman pestisid yo. Gwoup agrikòl yo te goumen kont egzijans sa yo pandan plizyè dizèn ane.
“Mwen kontan wè pi gwo gwoup defans agrikòl nan Amerik la bat bravo pou efò EPA yo pou aplike Lwa sou Espès ki an danje a epi pran mezi ki gen bon sans pou pwoteje plant ak bèt ki pi vilnerab nou yo kont pestisid danjere yo,” te di Laurie Ann Byrd, direktè Pwogram Pwoteksyon Anviwònman an nan Sant pou Divèsite Byolojik la. “Mwen espere estrateji final sou pestisid la ap pi solid, epi n ap travay pou asire pwoteksyon ki pi solid yo enkli nan desizyon nan lavni sou aplikasyon estrateji a pou pwodui chimik espesifik yo. Men, sipò kominote agrikòl la pou efò pou pwoteje espès ki an danje yo kont pestisid yo se yon pa ki vrèman enpòtan pou pi devan.”
Gwoup anviwònman yo te repete EPA a an jistis plizyè fwa, yo deklare ke li itilize pestisid ki ka fè mal espès ki an danje oswa abita yo san li pa konsilte Sèvis Lapèch ak Lavi Sovaj ak Sèvis Nasyonal Lapèch Marin. Pandan dis dènye ane yo, EPA a te dakò nan plizyè akò legal pou evalye plizyè pestisid pou domaj potansyèl yo ka fè sou espès ki an danje. Ajans lan ap travay kounye a pou konplete evalyasyon sa yo.
Mwa pase a, Ajans Pwoteksyon Anviwònman an te anonse yon seri aksyon ki vize pwoteje espès ki an danje kont youn nan pestisid sa yo, ensektisid carbaryl carbamate la. Nathan Donley, direktè syans konsèvasyon nan Sant pou Divèsite Byolojik la, te di aksyon yo "pral diminye risk pestisid danjere sa a poze pou plant ak bèt ki an danje epi bay konsèy klè pou kominote agrikilti endistriyèl la sou fason pou itilize li."
Donley di dènye mezi EPA yo pou pwoteje espès ki an danje kont pestisid yo se yon bon nouvèl. "Pwosesis sa a ap dewoule depi plis pase yon deseni, epi anpil moun ki konsène te travay ansanm pandan plizyè ane pou kòmanse li. Pèsonn pa satisfè 100 pousan avèk li, men l ap mache, epi tout moun ap travay ansanm," li te di. "Sanble pa gen okenn entèferans politik nan pwen sa a, sa ki sètènman ankourajan."
Dat piblikasyon: 7 me 2025