Agrikilti se resous ki pi enpòtan nan mache mondyal yo, epi sistèm ekolojik yo fè fas ak anpil defi. Konsomasyon angrè chimik yo ap grandi atravè lemond epi li jwe yon wòl vital nan sede rekòt yo1. Sepandan, plant yo kiltive nan fason sa a pa gen ase tan pou yo grandi epi pou yo matirite byen, e pakonsekan yo pa jwenn ekselan kalite plant2. Anplis de sa, konpoze toksik ki trè danjere ka akimile nan kò imen an ak nan tè a3. Se poutèt sa, gen yon bezwen pou devlope solisyon ki respekte anviwònman an epi ki dirab pou diminye bezwen pou angrè chimik yo. Mikwo-òganis benefik yo kapab yon sous enpòtan konpoze natirèl ki aktif byolojikman4.
Kominote andofitik nan fèy yo varye selon espès plant lame a oswa jenotip li, etap kwasans plant lan, ak mòfoloji plant lan. 13 Plizyè etid rapòte ke Azospirillum, Bacillus, Azotobacter, Pseudomonas, ak Enterobacter gen potansyèl pouankouraje kwasans plant14 Anplis de sa, Bacillus ak Azospirillum se fanmi PGPB ki pi etidye an tèm de amelyorasyon kwasans ak sede plant yo. 15 Etid yo montre ke ko-inokulasyon Azospirillum brasiliensis ak Bradyrhizobium nan legim ka amelyore sede mayi, ble, soya, ak pwa wouj. 16, 17 Etid yo montre ke inokilasyon Salicornia ak Bacillus licheniformis ak lòt PGPB yo sinèrjikman ankouraje kwasans plant yo ak absòpsyon eleman nitritif yo. 18 Azospirillum brasiliensis Sp7 ak Bacillus sphaericus UPMB10 amelyore kwasans rasin bannann dous. Menm jan an tou, grenn fenouy yo difisil pou kiltive akòz kwasans vejetatif ki fèb ak jèminasyon ki ba, sitou nan kondisyon sechrès20. Tretman grenn ak Pseudomonas fluorescens ak Trichoderma harzianum amelyore kwasans bonè plantules fenouy nan kondisyon sechrès21. Pou stevia, yo te fè etid pou evalye efè chanpiyon mikorizal yo ak rizobakteri ki ankouraje kwasans plant (PGPR) yo sou kapasite òganis lan pou grandi, akimile metabolit segondè, epi eksprime jèn ki enplike nan byosentèz. Dapre Rahi et al.22, inokilasyon plant ki gen diferan PGPR amelyore kwasans yo, endèks fotosentetik yo, ak akimilasyon stevioside ak stevioside A. Nan lòt men an, inokilasyon stevia ak rizobya ki ankouraje kwasans plant ak chanpiyon mikorizal arbuskilè te estimile wotè plant lan, kontni stevioside, mineral, ak pigman.23 Oviedo-Pereira et al.24 rapòte ke andofit irite Enterobacter hormaechei H2A3 ak H5A2 yo ogmante kontni SG, estimile dansite trikom nan fèy yo, epi ankouraje akimilasyon metabolit espesifik nan trikom, men yo pa t ankouraje kwasans plant;
GA3 se youn nan pwoteyin ki sanble ak giberelin ki pi enpòtan e ki pi aktif byolojikman31. Tretman ekzojèn stevia ak GA3 ka ogmante elongasyon tij la ak flè32. Yon lòt bò, gen kèk etid ki rapòte ke GA3 se yon endiktè ki ankouraje plant yo pou pwodui metabolit segondè tankou antioksidan ak pigman, epi li se tou yon mekanis defans33.
Relasyon filogenetik izolat yo an relasyon ak lòt kalite souch. Nimewo aksè GenBank yo bay nan parantèz.
Aktivite amilaz, selulaz ak pwoteyaz yo montre kòm bann klè otou koloni yo, alòske presipite blan otou koloni yo endike aktivite lipaz. Jan yo montre nan Tablo 2, B. paramycoides SrAM4 ka pwodui tout idrolaz, alòske B. paralicheniformis SrMA3 ka pwodui tout anzim eksepte selulaz, epi B. licheniformis SrAM2 pwodui sèlman selulaz.
Plizyè fanmi mikwòb enpòtan yo te asosye avèk yon ogmantasyon nan sentèz metabolit segondè nan plant medsinal ak aromatik74. Tout antioksidan anzimatik ak non-anzimatik yo te ogmante anpil nan S. rebaudiana Shou-2 konpare ak kontwòl la. Chamam et al. te rapòte tou efè pozitif PGPB sou TPC nan diri.75; Anplis de sa, rezilta nou yo konsistan avèk rezilta TPC, TFC, ak DPPH nan S. rebaudiana, ki te atribiye a aksyon konbine Piriformospora indica ak Azotobacter chroococcum76. TPC ak TFC77 te siyifikativman pi wo nan plant bazilik trete ak mikwo-òganis konpare ak plant ki pa trete yo. Anplis, ogmantasyon nan antioksidan yo ka rive pou de rezon: anzim idrolitik yo estimile mekanis defans plant yo ki pwovoke menm jan ak mikwo-òganis patojèn yo jiskaske plant lan adapte ak kolonizasyon bakteri78. Dezyèmman, PGPB ka aji kòm yon inisyatè nan endiksyon konpoze byoaktif ki fòme atravè chemen shikimate nan plant siperyè ak mikwo-òganis 79.
Rezilta yo te montre ke te gen yon relasyon sinèjik ant kantite fèy, ekspresyon jèn ak pwodiksyon SG lè plizyè souch te ko-inokile. Nan lòt men an, doub inokilasyon te siperyè pase yon sèl inokilasyon an tèm de kwasans plant ak pwodiktivite.
Yo te detekte anzim idrolitik yo apre inokilasyon bakteri yo sou yon mwayen agar ki gen yon substrat endikatè epi enkubasyon a 28 °C pandan 2-5 jou. Apre yo te fin mete bakteri yo sou yon mwayen agar lanmidon, yo te detèmine aktivite amilaz la lè l sèvi avèk yon solisyon yòd 100. Yo te detèmine aktivite selilaz la lè l sèvi avèk yon reyaktif wouj Kongo akeuz 0.2% dapre metòd Kianngam et al. 101. Yo te obsève aktivite pwoteyaz la atravè zòn klè otou koloni yo ki te mete sou mwayen agar lèt ekreme jan Cui et al. 102 dekri sa. Yon lòt bò, yo te detekte lipaz 100 apre inokilasyon sou mwayen agar Tween.
Dat piblikasyon: 6 janvye 2025